Novi krov Međimurja određen GNSS mjerenjima
objavljeno 19. October 2015.
Iako su tehničke i humanističke znanosti dva naizgled suprotna polazišta, upravo je njihovom suradnjom moguće doći do velikih postignuća i napredovanja. Dokaz tome je i otkrivanje novog najvišeg vrha u Međimurju, što je rezultat istraživanja stručnjaka iz područja geodezije, geoinformatike, geologije, geografije i jezikoslovlja.
Doc. dr. sc. Ines Virč, onomastičarka i dijalektologinja, proučavanjem i istraživanjem gornjomeđimurske toponimije došla je do zanimljivog otkrića da službeno najviši vrh Mohokos sa svojih 343,58 m možda ne opravdava svoju titulu. Gospodin Antun Čurin svojim je sjećanjem na ruske vojne mape na kojima Mohokos nije zabilježen kao najviši vrh otvorio mjesta znatiželji – koji je onda međimurski vrh najviši, ako to nije Mohokos?
Ako netko može dati relevantan odgovor kad je riječ o mjerenju i određivanju položaja i visina, onda su to geodetski stručnjaci. Jeronim Moharić, dipl. ing. geod, suvlasnik tvrtke Geo-Gauss, izradio je 3D model reljefa istraživanog područja Međimurja te je analizom ustanovio nekoliko visinskih istaknutih lokacija. Terenska mjerenja na analiziranom području obavili su Ivana Puklavec i Karlo Ćosić, magistri inženjeri geodezije i geoinformatike, te ustanovili da su čak dvije lokacije više od Mohokosa. Jedna lokacija viša je šezdesetak centimetara, dok se najviša točka nalazi na Cimermanovom brijegu te iznosi 345,03 m što je oko 1,5 m više od dosadašnjeg službenog vrha. Najviša točka udaljena je oko 500 m od Mohokosa i nalazi se u naselju Dragoslavec, na međi između posjeda Dobošić Davora i Kropek Dragutina.
Terenska mjerenja obavljena su GNSS RTK metodom određivanja položaja i visina, korištenjem Hrvatskog pozicijskog sustava CROPOS, te su dobiveni rezultati centimetarske točnosti. Visina je iskazana u odnosu na visinski referentni sustav koji je vezan za Trst (HVRS 1875) zbog usporedivosti podataka o visini jer je i visina Mohokosa iskazana u tom sustavu. Dobivene rezultate potvrdila je i Mihaela Mesarić s geomorfološkog stajališta te ne isključuje da je s obzirom na geomorfološki razvoj područja visinska razlika u prošlosti bila i veća.
Još jednom je dokazano da nije sve znanje ono iz knjiga te da treba ostaviti mjesta istraživačkom duhu i ispitivanju činjenica. Suradnja različitih struka može dovesti do neočekivanih zaključaka pa su tako i Međimurci dobili novi najviši vrh.